Imela – simbol vječnosti i sreće

Imela – simbol vječnosti i sreće

Tradicionalno stavljanje buketa od imele iznad vrata u božićno vrijeme želi se pokazati da se u tom domu želi vječnost i sreću. Postoji stari običaj da se ljubi ispod imele, što navodno donosi sreću. Britanska, ali i europska, tradicija prenesena je u Ameriku, gdje se mladenci ljube onoliko puta koliko na imeli ima bobica. Nekima se imela toliko sviđa da su je uvrstili među nacionalne simbole – Oklahoma je jedina država na svijetu koja je to napravila čak 1893. godine. No, biljku najviše povezujemo s Božićem iako se njome nikada ne ukrašavaju crkve jer se smatra poganskim ukrasom. Razlog tome je činjenica da Božić je preuzeo dosta tradicija iz drugih kultura. Po jednom starom francuskom vjerovanju imela je otrovna zato jer je rasla na drvetu od kojeg je napravljen križ na kojem je Isus razapet. Zbog toga je bila prokleta i oduzeto joj je pravo da raste na zemlji te je zato postala parazit.

Imela ili biska (Viscum album) je zimzelena biljka karakterističnog grmovitog oblika, koja raste kao poluparazit na kori raznog drveća. Običaj je da se reže uoči božićnih blagdana i tako obilježava početak zime. Za razliku od druge vegetacije koja gubi lišće, imela je jedina biljka koja plod nosi devet mjeseci, ima puni cvat, odnosno daje plodove – bijele bobice, koje nisu jestive, a čak mogu biti i toksične. Zanimljivo je da bobice imele rado jedu ptice kojima, očito, njihova toksičnost ne smeta, a ujedno je time dalje rasprostiru.

imela1

No, za razliku od bobica, list imele se tradicionalno koristi za pripremu čajeva i ekstrakta u ljekovite svrhe. Čaj pripremljen na neobičan način: na šalicu hladne vode dodaje se jedna žličica osušenog lista i pusti da odstoji nekoliko sati. Vrlo je koristan za liječenje proširenih vena, a koristi se i kao klasični topli čaj za liječenje gihta, reumatizma i artritisa. Također se u obliku čaja i ekstrakta koristi za jačanje srca i krvnih žila. Ako se kombinira s valerijanom i nekim drugim biljkama, djeluje kao tonik za smirenje.

Ta klasična uporaba listova imele za čaj koristila se sve do 1920. godine, kada se pojavio utemeljitelj tzv. antropozofije, Rudolf Steiner. On je uveo terapiju za oboljele od raka s ekstraktom imele u obliku injekcije, koji se dobiva kombinacijom sokova ljetne i zimske imele. Taj se preparat tada nazivao iscador. Ekstrakt imele dobiva se kombinacijom sokova ljetne i zimske imele. Steinerova antropozofska gledišta poistovjećuju dvostruki život imele sa životom čovjeka. Po njegovom mišljenju, život imele je tijekom godine samo slika u ogledalu ljudskog života. Zimsko cvjetanje imele (kad ništa drugo ne cvjeta) on smatra glavnom snagom te biljke, koja je sadržana i u njegovom ekstraktu protiv raka.

Imela je, kao biljna vrsta, apsolutni rekorder po broju obavljenih kliničkih ispitivanja. Naime, 30 puta je bila predmetom istraživačkih radova koji su bili fokusirani na prevenciju raka. No, unatoč tome, ni jedan od radova nije napravljen prema strogo znanstvenim kriterijima, pa još uvijek postoje dvojbe pomaže li zaista. U posljednje vrijeme spominje se i njezino blagotvorno djelovanje za oboljele od AIDS-a.

imela4

Za imelu se također misli da potiče seksualnost zbog sastava i boje soka bobica. Njezin kemijski sastav zavisi od drveta na kojem živi. Imela s jabuke i jele je otrovnija od one s topole (najviše se koristi imela s kruške). Sadržaj ljekovitih sastojaka je najveći u vršnim listovima i grančicama. Zbog toga je važno pri branju bijele imele od studenog do svibnja brati samo najmlađe listove s grančicama. Od davnina je poznata kao izvrstan lijek za epilepsiju, a u te svrhe se koristi i danas. Dobro djeluje protiv visokog krvnog tlaka i arterioskleroze. Poboljšava rad čitavog limfnog sistema u organizmu. Liječi dijabetes. Djelotvorna je i kod poremećaja hormonalnog sistema te djeluje preventivno kod skleroze. Smatra se najboljim sredstvom za srčane i krvotočne tegobe jer sadrži sastojke koji reguliraju krvni tlak pa imela sniženi krvni tlak povisuje, a povišen snižava.

Dodajmo i da su Vikinzi vjerovali da imela ima sposobnost dizanja mrtvih, a britanski druidi  vjerovali su da može izvoditi čuda, od osiguranja plodnosti ljudi i životinja do liječenja i zaštite od zlih sila.

Tekst: Doris Žiković